Opis
Dolaskom Dubrovnika pod austrijsku upravu početkom 19. stoljeća počele su se intenzivno odvijati promjene u društvenim običajima oko porođaja, tijekom kojih je porođaj od intimnog ženskog i obiteljskog događaja postao predmetom zanimanja medicine te sredstvo državne populacijske politike za demografski rast. U radu su analizirane osobitosti primjene austrijskog načina rukovođenja javnim zdravstvom na porođaj u Dubrovniku, pri čemu se pokazalo da su se upravo u primaljstvu provele najkorjenitije reforme. Praksa primalja je po prvi puta zakonski regulirana, uvjetovana organiziranim stručnim obrazovanjem, ugrađena u državni sustav javnog zdravstva te podređena medicinskim autoritetima. Brojčani parametri pokazuju da je takvo uređenje primaljstva, zajedno s inovacijama u medicini poput antisepse, bitno utjecalo na nisku smrtnost pri porođaju. Provedene reforme u primaljstvu bitno su utjecale, ne samo na demografsku, zdravstvenu i društvenu, veći na žensku povijest. Škola za primalje u Zadru, osnovana 1821. godine, prva je stručna škola za žene u Dalmaciji, a primaljstvo prva moderna ženska profesija. Priliku za stjecanje struke, državnu stipendiju i relativno stabilno zaposlenje iskoristio je i određen broj žena s dubrovačkog područja, što im je, uz prihvatljivu opciju zarađivanja za život, omogućilo i određenu slobodu životnih izbora. Profesionalizacija primalja, iako se primarno odigrala u urbanim sredinama, utjecala je i na običaje oko porođaja na ruralnom području Dubrovnika.
