Opis
Dubravko Jelčić rođen je 6. studenoga 1930. u Požegi. Gimnaziju polazio u Slav. Brodu, Novoj Gradiški, Požegi i ponovno u Slav. Brodu, gdje je i maturirao. U međuvremenu je (1945.) osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka, pa je dio kazne izdržavao u kaznionici Stara Gradiška. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao disertacijom o Josipu Kosoru i autohtonosti ekpresionizma u hrvatskoj književnosti. Od 1956. do 1960. bio je srednjoškolski profesor i zatim dramaturg Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku, potom opet srednjoškolski profesor u Travniku, a od 1960. do 1993. asistent, viši znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik u Institutu (kasnije Zavodu) za književnost. Od 1960. do danas razvio je svestranu djelatost kao književnik, znanstvenik, publicist, bibliograf i urednik, a od 1990. i političar i politički pisac. Surađivao je u brojnim časopisima i dnevnim listovima različitim prilozima. U tom razdoblju bio je urednik biblioteke "Izbor" u Nakladnom zavodu "Znanje", gdje je između ostaloga uredio ciklus knjiga "Hrvatska politička misao XIX. i XX. stoljeća" (1970.-1971.), te biblioteke "Vijenac" u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, u kojoj je tiskano blizu četrdesetak djela hrvatskih i stranih klasika (1979..-1989.), a sam je priredio gotovo stotinjak knjiga hrvatskih pisaca, bio član uredničkog odbora biblioteka "Pet stoljeća hrvatske književnosti". Uredio je nekoliko svezaka u kritičkim izdanjima sabranih djela Tina Ujevića, A. G. Matoša, Vladimira Nazora i A. B. Šimića, uredio je (s Krstom Špoljarom) izabrana djela Augusta Šenoe u 12 svezaka i uz njih sastavio dosad jedini zbornik kritičkih radova o Šenoi (August Šenoa u očima kritike, 1978.), te izabrana djela Tina Ujevića i uz njih enciklopedijsku panoramu Ujevićevih ideja (Opojnost uma, 1986.; drugo izdanje 2004.), a priredio je i drugo i treće izdanje istovrsne knjigeMisli i pogledi A. G. Matoša (1988.; 2004.), dopunivši prvo izdanje što ga je 1955. priredio Mate Ujević. Bio je izvršni, a zatim i glavni urednik edicije "Stoljeća hrvatske književnosti", u kojoj je priredio i uvodnim esejima popratio Književna djela Ante Starčevića (1995.), Pripovijetke/Ratno roblje, Ognjište I. i Ognjište II.Mile Budaka (1995.), Izabrana djelaVladimira Kovačića i Vinka Nikolića (11997.), Izabrane političke spiseEugena Kvaternika (1998.), Izabrane političke spise Milana Šufflaya (2000.), Izabrane političke eseje i Izabrane književne i političke esejeVinka Kriškovića (2003.), Izabrana djela Antuna Nizetea (2004.) teIzabrane književne i političke spise Josipa Jurja Strossmayera (knjiga I., 2005., knjiga II. 2006.). Sudjelovao je na više desetaka znanstvenih skupova književnog i političkog karaktera, te književnih i političkih tribina širom Hrvatske, od kojih je neke i organizirao i vodio. Od 1983. član suradnik JAZU, od 1988. urednik Akademijina književnog časopisa "Forum". Od 1990. do 1992. podpredsjednik Matice hrvatske, od 1992. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od 1995. do 1999. zastupnik u Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora, a od 1998. do 2003. tajnik Akademijina Razreda za književnost. Od 2004. do 2011. bio je član Predsjedništva HAZU. Od 2010. je voditelj tada osnovanoga Zavoda za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Požegi.
