Description
U historiografiji posvećenoj Dubrovniku postoji nekoliko zaista velikih pitanja koja većgeneracijama, čak stoljećima fasciniraju istraživače. Neka od njih su, ako ne riješena, onda barem često spominjana, poput pitanja o razlozima nevjerojatno dugog opstanka sićušne državice ili načina na koji je ostvarila ekonomsku i kulturnu važnost neproporcionalnu svojoj veličini. No, postoji još jedna velika zagonetka dubrovačke povijesti koja se mnogo rjeđe spominje, a možda je najveća od svih. Naime, Dubrovačka Republika bila je jedna od društveno i politički najstabilnijih država europske povijesti. Tijekom gotovo 450 godina svog postojanja iskusila je samo dvije ozbiljne pobune, i to vremenski kasne, a prostorno periferne - pobunu na Lastovu ranih 1600-tih i u Konavlima 1799-1800. Uz društvenu, Republika je uživala i iznimnu političku stabilnost: institucije vlasti ostale su u osnovi iste od sredine 14. stoljeća sve do francuske okupacije, unatoč određenim reformama sredinom 15. i 18. stoljeća. Drugim riječima, tijekom gotovo pola milenija - i to burnog novovjekovnog razdoblja, drugdje obilježenog pobunama i revolucijama - Dubrovnik je uživao društvenu i političku stabilnost, iznenađujuću u najširim europskim razmjerima.
Nova knjiga Lovra Kunčevića, Vrijeme Harmonije, u izdanju Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, predstavlja pokušaj da se objasni ta iznimna činjenica. Točnije rečeno, ta knjiga je prvi sustavni pokušaj da se ispitaju razlozi za odsutnost ozbiljnih društvenih i političkih sukoba u Dubrovačkoj Republici, počevši od sredine 14. stoljeća do potresa 1667. godine.
